Kalkulator Poreza na Dobit 2026

Kako se računa porez na dobit u Hrvatskoj?

Porez na dobit plaćaju trgovačka društva (d.o.o., d.d., j.d.o.o.) i druge pravne osobe na ostvarenu dobit u poslovnoj godini. Dobit je razlika između ukupnih prihoda i porezno priznatih rashoda — dakle ne oporezuje se promet, nego ono što ostane nakon priznatih troškova. Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuje se stopa od 10 % ili 18 %, ovisno o visini godišnjih prihoda društva.

Formula ukratko:

Porez na dobit = Oporeziva dobit × stopa (10 % ili 18 %)
Oporeziva dobit = Prihodi − porezno priznati rashodi

Stopa od 10 % primjenjuje se na društva s godišnjim prihodom do 1.000.000 €, a 18 % na ona s prihodom iznad tog praga. Prag se odnosi na ukupan prihod, ne na dobit.

Stope i pragovi za 2026.

Primjer izračuna

Pogledajmo malo društvo (prihod ispod 1.000.000 €) s oporezivom dobiti od 100.000 € koje cijelu dobit isplaćuje vlasniku kao dividendu:

Ukupno je plaćeno 19.000 € poreza, pa je efektivna stopa opterećenja 19 %— iako je nominalna stopa poreza na dobit samo 10 %. Razlog je drugi sloj poreza pri isplati dividende. Kod velikog društva (dobit 2.000.000 €, stopa 18 %) ukupno opterećenje uz isplatu dividende iznosi približno 26,2 % (18 % na dobit + 10 % na preostalih 82 %).

Porez na dividendu (drugi sloj)

Porez na dobit plaća društvo. Kada se preostala dobit isplati vlasniku (fizičkoj osobi) kao dividenda, plaća se dodatnih 10 % poreza na dohodak od kapitala na isplaćeni iznos. Zato je stvarno opterećenje vlasnika veće od same stope poreza na dobit:

• Malo društvo: 10 % (dobit) + 9 % (dividenda na ostatak) = 19 % efektivno
• Veliko društvo: 18 % (dobit) + 8,2 % (dividenda na ostatak) = 26,2 % efektivno

Ako se dobit ne isplaćuje nego ostaje u društvu (reinvestira), drugi sloj poreza se ne plaća dok god novac ostaje u tvrtki — pa je za rast često povoljnije zadržati dobit nego je isplatiti.

Kada rezultat može odstupati

Stvarni porez može se razlikovati od jednostavnog izračuna zbog:

• porezno nepriznatih rashoda — npr. dio reprezentacije (50 % nepriznato), kazne, manjkovi i darovi iznad propisanih iznosa povećavaju poreznu osnovicu;
• prijenosa poreznog gubitka — gubitak iz prethodnih godina može umanjiti ovogodišnju osnovicu (do 5 godina);
• poreznih olakšica i poticaja (npr. za istraživanje i razvoj, potpomognuta područja), koje smanjuju osnovicu ili obvezu;
• predujmova — porez se tijekom godine plaća mjesečno u predujmu na temelju prošlogodišnje obveze, a konačni iznos utvrđuje se godišnjom prijavom (obrazac PD);
• oporezivanja po dobiti kod obrta — obrtnik koji pređe prag prihoda od 1.000.000 € prelazi s poreza na dohodak na porez na dobit.