💰

Kalkulator Štednje

Izračunajte koliko možete uštedjeti s redovitim mjesečnim uplatama i složenom kamatom. Planirajte svoju financijsku budućnost.

Podaci o štednji

%

Tipično 1-3% za štedne račune u HR bankama

Hrvatska oporezuje prihod od kamata stopom od 10%

Ukupna ušteđevina

13.481,01 €

nakon 10 godina

Ukupno uplaćeno

12.000,00 €

120 uplata

Kamata nakon poreza

1.481,01 €

Porez: 164,56 €

Detalji izračuna

Početni ulog

0,00 €

Mjesečna uplata

100,00 €

Ukupna kamata (bruto)

1.645,56 €

Mjesečni ekvivalent

112,34 €

prosječno po mjesecu

Rast štednje po godinama

GodinaUplaćenoKamataStanje
1.1.200,00 €16,37 €1.216,37 €
2.2.400,00 €63,51 €2.463,51 €
3.3.600,00 €142,18 €3.742,18 €
4.4.800,00 €253,19 €5.053,19 €
5.6.000,00 €397,35 €6.397,35 €
6.7.200,00 €575,51 €7.775,51 €
7.8.400,00 €788,51 €9.188,51 €
8.9.600,00 €1.037,25 €10.637,25 €
9.10.800,00 €1.322,63 €12.122,63 €
10.12.000,00 €1.645,56 €13.645,56 €

* Stanje prikazano prije poreza na kamate. Konačna ušteđevina nakon 10% poreza na ukupnu kamatu: 13.481,01 €

Napomena

Ovaj kalkulator služi isključivo za informativne i edukativne svrhe. Stvarne kamatne stope ovise o banci i vrsti štednog proizvoda. Depoziti do 100.000 EUR osigurani su putem DAB-a (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka).

Štednja 2026 — pregled u 60 sekundi

  • Tipične kamate: štedni račun 0,5-1,5%, oročena 12 mj. 2-3% godišnje.
  • Porez na kamate: 12% (banka obračunava automatski, primate neto).
  • DAB osiguranje: do 100.000 EUR po banci po deponentu (sigurno čak u stečaju).
  • Složena kamata: što češća kapitalizacija (mjesečno > godišnje), veći prinos.
  • Realna kamata: nominalna − inflacija. U razdoblju visoke inflacije može biti negativna.

Kako funkcionira štednja u Hrvatskoj?

Štednja u banci jedan je od najsigurnijih načina čuvanja i postupnog uvećavanja novca. U Hrvatskoj postoje dva osnovna štedna proizvoda: štedni račun (a vista štednja) koji omogućuje slobodan pristup sredstvima u svakom trenutku, i oročena štednja koja zahtijeva da novac ostavite u banci na unaprijed dogovoreno razdoblje — najčešće 3, 6 ili 12 mjeseci. Za uzvrat, oročena štednja obično nudi višu kamatnu stopu.

U 2025. i 2026. godini, kamatne stope na štednju u hrvatskim bankama kreću se od otprilike 0,5% do 1,5% za štedne račune i od 2% do 3% za oročenu štednju na 12 mjeseci. Ove stope su značajno porasle u odnosu na prethodne godine zahvaljujući rastu referentne stope Europske središnje banke (ECB).

Ključna prednost štednje u banci je sigurnost. Svi depoziti u hrvatskim bankama osigurani su putem DAB-a (Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) do iznosa od 100.000 EUR po osobi po banci. To znači da čak i u najgorem scenariju — stečaju banke — vaša štednja do tog iznosa ostaje sigurna. Ova zaštita pokriva sve vrste depozita uključujući tekuće račune, štedne račune i oročenu štednju.

Složena kamata — vaš tihi saveznik

Moć redovite štednje leži u složenoj (compound) kamati. Za razliku od jednostavne kamate koja se obračunava samo na početni iznos, složena kamata obračunava se i na prethodno pripisane kamate. To znači da vaša štednja raste eksponencijalno — svaki mjesec kamate se obračunavaju na sve veći iznos.

Primjer: Ana odluči štediti 200 EUR mjesečno uz godišnju kamatnu stopu od 2,5% s mjesečnim obračunom složene kamate. Nakon 5 godina, Ana će imati otprilike 12.770 EUR, od čega je 12.000 EUR uplaćeno, a 770 EUR zarađeno na kamatama. Nakon 15 godina, iznos raste na oko 42.140 EUR, od čega je 36.000 EUR uplaćeno i 6.140 EUR kamata. Dulje razdoblje štednje donosi nesrazmjerno veću zaradu od kamata jer se efekt složene kamate pojačava s vremenom.

Porez na kamate u Hrvatskoj

Hrvatska oporezuje prihod od kamata po stopi od 10%. Ovaj porez banka automatski obračunava i uplaćuje u proračun, pa štediša prima neto kamatu (nakon poreza). Na primjer, ako je vaša bruto kamata 500 EUR godišnje, banka će zadržati 50 EUR poreza i isplatiti vam 450 EUR. Naš kalkulator omogućuje uključivanje poreza u izračun kako biste dobili realniju sliku vaše buduće ušteđevine.

Savjeti za uspješnu štednju

  • Počnite što prije — čak i mali iznosi od 50-100 EUR mjesečno značajno rastu tijekom godina zahvaljujući složenoj kamati. Što ranije počnete, više će složena kamata raditi za vas.
  • Automatizirajte uplatu — postavite trajni nalog za automatski prijenos na štedni račun odmah nakon primanja plaće. Tako štednja postaje navika, a ne svjesna odluka svaki mjesec.
  • Usporedite ponude banaka — kamatne stope se razlikuju među bankama. Prikupite ponude od najmanje 3-4 banke prije nego što se odlučite. Razlika od 0,5% na duži rok može značiti stotine eura.
  • Razmotrite ljestvičastu štednju — umjesto da sav novac oročite na jedno razdoblje, podijelite ga na nekoliko oročenja s različitim rokovima dospijeća. Tako imate redovit pristup dijelu sredstava, a istovremeno uživate u višim kamatnim stopama.
  • Ne zaboravite na inflaciju — ako je inflacija viša od kamatne stope, stvarna vrijednost vaše štednje opada. Razmotrite diverzifikaciju ulaganja za dugoročne ciljeve.

Napomena

Ovaj kalkulator služi isključivo za informativne i edukativne svrhe. Stvarne kamatne stope ovise o banci, vrsti štednog proizvoda i tržišnim uvjetima. Prije otvaranja štednog računa ili oročavanja sredstava, obavezno zatražite službene uvjete od vaše banke.

Često postavljana pitanja

Koliko mogu zaraditi na štednji u banci?
Zarada na štednji ovisi o kamatnoj stopi, iznosu i trajanju. U hrvatskim bankama štedni računi obično nude 1-2% godišnje, dok oročena štednja na 12 mjeseci može donijeti 2-3%. Na primjer, s mjesečnom uplatom od 200 EUR uz kamatnu stopu od 2,5% tijekom 10 godina, možete uštedjeti oko 27.300 EUR, od čega je oko 3.300 EUR kamata. Imajte na umu da Hrvatska oporezuje prihod od kamata stopom od 12% (od 1.1.2025. integrirano s prirezom).
Što je DAB i kako štiti moju štednju?
DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) jamči sigurnost vaših depozita do iznosa od 100.000 EUR po banci po osobi. To znači da čak i u slučaju stečaja banke, vaša štednja do tog iznosa je u potpunosti zaštićena. Zaštita vrijedi za kunske i devizne depozite, tekuće i žiro račune, štedne račune i oročene depozite.
Koja je razlika između štednog računa i oročene štednje?
Štedni račun (a vista štednja) omogućuje slobodan pristup novcu u svakom trenutku, ali nudi nižu kamatnu stopu (obično 0,5-1,5%). Oročena štednja zahtijeva da novac ostavite u banci na određeno razdoblje (npr. 3, 6 ili 12 mjeseci) i za uzvrat nudi višu kamatnu stopu (obično 2-3%). Kod oročene štednje, prijevremeni raskid obično rezultira gubitkom dijela ili cijele kamate.
Koliki je porez na kamate u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se porez na prihod od kamata plaća po stopi od 12% (od 1.1.2025. prirez integriran u stopu). Porez obračunava i uplaćuje banka automatski, pa iznos koji dobijete na račun već predstavlja neto kamatu. Na primjer, ako vam je bruto kamata 100 EUR, banka će zadržati 12 EUR poreza i isplatiti vam 88 EUR. Ovo se primjenjuje na sve vrste štednih proizvoda — štedne račune, oročenu štednju i ostale depozite.
Kako odabrati najbolji štedni proizvod?
Kod odabira štednog proizvoda usporedite kamatne stope kod barem 3-4 banke. Razmotrite trebate li pristup novcu (štedni račun) ili možete novac zaključati na određeno razdoblje (oročena štednja za bolju kamatu). Provjerite ima li banka naknade za vođenje računa jer one mogu pojesti zaradu od kamata. Također obratite pažnju na to nudi li banka složenu (compound) kamatu i koliko često se obračunava — mjesečno je povoljnije od godišnjeg obračuna.
Što je inflacija i kako utječe na štednju?
Inflacija je opće povećanje cijena u ekonomiji, što smanjuje kupovnu moć novca tijekom vremena. Ako je inflacija 3% godišnje, vaših 1.000 EUR danas bit će vrijedno samo ~970 EUR sljedeće godine u smislu kupovne moći. Bitno za štednju: realna kamata = nominalna kamata − inflacija. Primjer: ako banka nudi 2,5% kamate, a inflacija je 3%, vaša realna kamata je -0,5% — gubite kupovnu moć. U razdobljima visoke inflacije razmotrite ulaganja s većim potencijalnim prinosom (ETF-ovi, indeksni fondovi).
Mogu li štedjeti u stranoj valuti (USD, CHF)?
Da, hrvatske banke nude štedne i oročene račune u stranim valutama (USD, CHF, GBP). Razlozi za štednju u stranoj valuti: zaštita od pada EUR-a, diversifikacija portfelja, ako planirate veće troškove u toj valuti (npr. školarina u SAD-u). Rizici: tečajni rizik (valutni gubitak ako EUR ojača), niže kamate na nekim valutama (CHF ~0%), troškovi konverzije pri uplati/isplati. DAB osiguranje od 100.000 EUR vrijedi i za devizne račune.
Kako automatizirati štednju?
Automatizacija je ključ uspješne dugoročne štednje. Postavite trajni nalog ili stalni mjesečni transfer s tekućeg na štedni račun (npr. 10% plaće odmah po isplati). Brokerske kuće nude i automatske mjesečne investicije u ETF-ove ili dionice ("dollar-cost averaging"). Prednosti: 1) Sila navike — štedite bez razmišljanja. 2) Štedite "first" prije nego trošite. 3) Iskorištavate složenu kamatu kroz duže razdoblje. Pravilo: minimalno 10-20% mjesečnog dohotka u štednju ili ulaganja.

Izvori i pravna osnova

Iznosi i propisi provjereni: . Aktualne podatke uvijek provjerite na stranicama Porezne uprave.