Vodič kroz bruto i neto plaću u Hrvatskoj 2026.

Kada poslodavac kaže "plaća je 1.500 eura", malo tko odmah zna koliko će od toga stvarno doći na račun — a još manje koliko ta plaća zapravo košta poslodavca. Razlika između bruto i neto plaće u Hrvatskoj nije mala i, otkako je 2025. ukinut prirez kao zasebna stavka, mnogi su izgubili pregled nad time kako se plaća zapravo računa. Ovaj vodič objašnjava cijeli put novca — od ukupnog troška poslodavca do iznosa na vašem računu — jezikom koji ne traži diplomu iz računovodstva.

Bruto, neto i trošak poslodavca — tri različita broja

U razgovoru o plaći kruže tri iznosa koja ljudi često miješaju:

• Bruto plaća je ugovoreni iznos prije odbitaka. To je broj koji najčešće piše u ugovoru o radu.
• Neto plaća je ono što radniku sjedne na račun, nakon doprinosa i poreza.
• Trošak poslodavca je bruto plaća uvećana za doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaća poslodavac.

Za plaću od 1.500 € bruto u Splitu, neto iznosi oko 1.071 €, dok ukupni trošak poslodavca doseže 1.747,50 €. Drugim riječima, da bi vam na računu bilo 1.071 €, poslodavac mora izdvojiti gotovo 750 € više. Točan izračun za bilo koji iznos i grad možete dobiti u našem kalkulatoru neto plaće.

Korak po korak: kako bruto postaje neto

1. Doprinosi za mirovinsko (plaća radnik)

Prvo što "odlazi" iz bruto plaće su doprinosi za mirovinsko osiguranje:

• MIO I. stup — 15 %
• MIO II. stup — 5 % (za osiguranike drugog stupa)

Za 1.500 € bruto to je 225 € (I. stup) i 75 € (II. stup), ukupno 300 €. Ono što ostane — 1.200 € — naziva se dohodak i osnova je za izračun poreza.

2. Osobni odbitak

Prije nego što se obračuna porez, od dohotka se oduzima osobni odbitak, dio plaće na koji se ne plaća porez. Osnovni odbitak u 2026. iznosi 600 € mjesečno. Ako uzdržavate djecu ili druge članove obitelji, odbitak je veći, pa je i porez manji. U primjeru ostaje porezna osnovica od 600 € (1.200 € − 600 €).

3. Porez na dohodak

Na poreznu osnovicu primjenjuje se stopa koju određuje vaš grad ili općina. Otkako je prirez integriran u porez, gradovi sami biraju stopu unutar zakonskog raspona. U Splitu je niža stopa 21,5 %, pa porez iznosi 129 €. Neto plaća tako je 1.200 € − 129 € = 1.071 €.

Što se promijenilo ukidanjem prireza

Do kraja 2024. plaća se računala u dva sloja: prvo porez na dohodak, a zatim prirez kao postotak tog poreza, različit od grada do grada (Zagreb je imao najviši). Od 1. siječnja 2025. prirez više ne postoji kao zasebna stavka — umjesto toga, svaki grad i općina određuje vlastite stope poreza na dohodak unutar zakonom propisanih raspona (niža stopa 15–23 %, viša 25–35 %).

Za radnika to znači da na platnoj listi više neće vidjeti redak "prirez", ali ukupno opterećenje ostalo je slično — samo je drukčije prikazano. Najveća praktična posljedica je da se plaće sada lakše uspoređuju među gradovima jer postoji samo jedan postotak umjesto kombinacije poreza i prireza.

Porezni razredi: niža i viša stopa

Hrvatska ima dva porezna razreda. Niža stopa primjenjuje se na poreznu osnovicu do 5.000 € mjesečno (60.000 € godišnje), a viša na dio iznad tog praga.

Novalja ima najnižu stopu u zemlji, dok Vukovar kao područje posebne državne skrbi primjenjuje 0 %. Zato isti bruto iznos donosi različit neto ovisno o tome gdje je radnik porezni obveznik.

Kako djeca i uzdržavani članovi povećavaju neto

Osobni odbitak nije fiksan — raste sa svakim uzdržavanim članom obitelji, čime se smanjuje porezna osnovica, a povećava neto:

• 1. dijete: +300 € mjesečno
• 2. dijete: +420 € mjesečno
• 3. dijete: +600 € mjesečno

Roditelj dvoje djece tako ima znatno veći osobni odbitak, a u nekim slučajevima porezna osnovica padne na nulu i porez se uopće ne plaća. Učinak možete provjeriti unosom broja djece u kalkulator neto plaće ili detaljnije u kalkulatoru osobnog odbitka.

Neoporezivi primici: plaća koja "ne košta" porez

Uz plaću, poslodavac može isplatiti i niz neoporezivih primitaka do propisanih iznosa — primjerice naknadu za prijevoz, topli obrok, prigodne nagrade ili dnevnice. Ti iznosi ne ulaze u bruto plaću i na njih se ne plaćaju doprinosi ni porez, pa su za radnika "čisti". Mnogi poslodavci koriste ih kao način da povećaju ukupna primanja bez dodatnog poreznog opterećenja.

Minimalna plaća 2026.

Minimalna plaća zakonska je donja granica i svake se godine određuje uredbom Vlade. Za radnike s minimalcem izračun neto plaće ima nekoliko posebnosti (npr. dodatni odbici), pa preporučujemo zaseban kalkulator minimalne plaće umjesto općeg.

Česta pitanja koja čujemo

Zašto mi kolega s istim bruto ima drukčiji neto?
Najčešće zbog različitog grada (različite stope), broja uzdržavane djece ili članstva u II. mirovinskom stupu.

Je li bolje tražiti veći bruto ili veće neoporezive naknade?
Neoporezive naknade za vas su "čišće" jer na njih nema poreza ni doprinosa, ali su zakonski ograničene po iznosu i namjeni. Kombinacija obično daje najbolji rezultat.

Kako brzo provjeriti svoju plaću?
Unesite bruto iznos i grad u naš kalkulator — prikazat će neto, trošak poslodavca i razradu korak po korak.

Zaključak

Razlika između bruto i neto plaće u Hrvatskoj posljedica je triju slojeva: mirovinskih doprinosa, osobnog odbitka i poreza na dohodak koji sada određuju gradovi. Kad jednom razumijete taj redoslijed, platna lista prestaje biti misterij — a pregovori o plaći postaju puno konkretniji jer znate što koji broj znači. Za vlastiti izračun u nekoliko sekundi koristite kalkulator neto plaće, a za usporedbu obrta i zaposlenja pogledajte paušalni obrt.