Splitsko-dalmatinska županija

O županiji: gospodarstvo, porezi i poslovanje

Splitsko-dalmatinska županija najveća je hrvatska županija po površini (4.534 km²) i druga po stanovništvu (oko 450.000). Obuhvaća priobalje od Trogira do Vrgorca, otoke Brač, Hvar, Vis, Šoltu i unutarnja područja Sinjsko-vrljičke krajine i Imotskog. Gospodarstvo je dominantno orijentirano na turizam — županija ostvaruje preko 25% ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj.

Prirez u županiji uglavnom je 10% (Split i veći obalni gradovi), s nižim stopama u unutrašnjosti (Vrgorac 5%, Imotski 6%). Za iznajmljivače i turističke djelatnike, županija je ključno tržište — Hvar, Brač, Makarska rivijera i Trogir su klasificirani tourist class A (najviše stope turističke pristojbe). Sezona je intenzivna ali kratka — većina prihoda generira se između lipnja i rujna.

Za poduzetnike u turizmu, Splitsko-dalmatinska županija nudi izazove i prilike: kratku ali profitabilnu sezonu, visoke cijene nekretnina (Hvar i središte Splita prelaze 5.000 EUR/m²), strogi propisi o kratkoročnom najmu i visoke komunalne naknade. Paušalni obrt za iznajmljivače često je najpovoljnija opcija za manje objekte (do 8 kreveta), dok veći objekti tipično ulaze u PDV sustav. Split je također središte za brodogradnju (Brodosplit), kemijsku industriju i logistiku — županija ima razvijenu morsku luku za teretni i putnički promet.