👋

Kalkulator Otpremnine 2026

Izračunajte zakonsku otpremninu — za odlazak u mirovinu (neoporezivo 1.500 EUR), poslovno uvjetovani otkaz (neoporezivo 960 EUR po godini staža) ili sporazumni raskid. Formula i primjeri za 2026.

Koliko je otpremnina za odlazak u mirovinu 2026?

Otpremnina za odlazak u mirovinu izračunava se po istoj formuli kao otpremnina kod otkaza: 1/3 prosječne mjesečne bruto plaće × broj godina staža kod istog poslodavca. Prosječna plaća se računa iz posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Ključni iznos 2026:

1.500 EUR fiksno neoporezivo za odlazak u mirovinu — bez obzira na broj godina staža. Iznad 1.500 EUR plaća se porez na dohodak po lokalnoj stopi (Zagreb 23%, Split 20%, Rijeka 21%). Doprinosi (MIO, zdravstveno) se ne plaćaju na otpremninu.

Primjer — 10 godina staža, plaća 1.800 EUR, Zagreb:

  • Bruto otpremnina: 1.800 × 1/3 × 10 = 6.000 EUR
  • Neoporezivi dio: 1.500 EUR
  • Oporezivi dio: 4.500 EUR × 23% = 1.035 EUR poreza
  • Neto isplata: 4.965 EUR

Mirovina vs. otkaz — razlika u poreznom tretmanu:

Razlog prestankaNeoporezivi limitKarakter
Odlazak u mirovinu1.500 EUR fiksnojednokratno, bez obzira na staž
Poslovno/osobno uvjetovani otkaz960 EUR po godini stažaskalira sa stažem
Ozljeda na radu / prof. bolest1.200 EUR po godini stažaskalira sa stažem

Praktično: za radnika s mnogo staža, redovni otkaz daje veći neoporezivi iznos (20 god × 960 = 19.200 EUR); za radnika s malo staža, mirovinski fiksni limit od 1.500 EUR može biti viši.

Za točan izračun s vašim podacima koristite kalkulator ispod, ilipročitajte detalje o otpremnini za mirovinu.

Unesite podatke

Minimalno 2 godine za pravo na otpremninu

Prosjek zadnja 3 mjeseca prije prestanka ugovora

✓ Pravo na otpremninu

Zakonska otpremnina (bruto)

2.000,00 €

5 god. × 400,00 €

Neoporezivi dio

2.000,00 €

960,00 € po godini staža

Neto isplata (procjena)

2.000,00 €

Nakon poreza i prireza

Detaljan izračun

Formula

1/3 × prosječna plaća × godine staža = 400,00 € × 5 = 2.000,00 €

Prosječna bruto plaća1.200,00 €
Godine staža5
Iznos po godini (1/3 plaće)400,00 €
Izračunata otpremnina2.000,00 €
Zakonska otpremnina2.000,00 €

Važne informacije

Rok isplate

Dan prestanka radnog odnosa

Minimalni staž

2 godine neprekidnog rada kod istog poslodavca

Maksimum

6 prosječnih mjesečnih plaća

Neoporezivo

Otkaz: 960 EUR po godini staža · Mirovina: 1.500 EUR · Ozljeda na radu: 1.200 EUR po godini (2026.)

Kada pripada otpremnina?

Poslovno uvjetovani otkaz✓ Da
Osobno uvjetovani otkaz✓ Da
Odlazak u mirovinu✓ Da
Sporazumni prestanak✗ Ne(Ovisi o sporazumu)
Otkaz od strane radnika✗ Ne
Izvanredni otkaz (krivnja radnika)✗ Ne

Napomena

Ovo je izračun zakonskog minimuma. Kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu predviđati povoljniju otpremninu. Za pravne savjete konzultirajte odvjetnika.

Otpremnina 2026 — pregled u 60 sekundi

  • Pravo: nakon 2 godine staža + poslovno/osobno uvjetovani otkaz ili odlazak u mirovinu.
  • Formula: 1/3 prosječne bruto plaće × broj godina staža (zadnja 3 mjeseca prosjek).
  • Maksimum: 6 prosječnih plaća (zakonski limit) — kolektivni ugovor može biti povoljniji.
  • Neoporezivo: 960 EUR po godini staža (redovni otkaz) · 1.500 EUR fiksno (mirovina) · 1.200 EUR po godini staža (ozljeda na radu).
  • Rok isplate: na dan prestanka radnog odnosa.

Što je otpremnina i kome pripada?

Otpremnina je novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radniku kod prestanka radnog odnosa pod određenim uvjetima propisanim Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22). Cilj otpremnine je olakšati radniku prijelaz u novi posao ili u mirovinu — to nije nagrada nego zakonski instrument socijalne zaštite.

Uvjeti za zakonsko pravo na otpremninu

  • Minimum 2 godine neprekidnog rada kod istog poslodavca. Različiti poslodavci ne zbrajaju se, čak i unutar iste grane.
  • Kvalificirajući razlog prestanka: poslovno uvjetovani otkaz, osobno uvjetovani otkaz, ili odlazak u starosnu ili prijevremenu mirovinu.
  • Bez izvanrednog otkaza: otpremnina ne pripada kod izvanrednog otkaza zbog teške povrede radne obveze (krađa, napad, samovoljno napuštanje).

Razlozi otkaza koji daju pravo na otpremninu

  • Poslovno uvjetovani otkaz: gospodarski, tehnički ili organizacijski razlozi na strani poslodavca (npr. ukidanje radnog mjesta, smanjenje broja zaposlenika, restrukturiranje).
  • Osobno uvjetovani otkaz: razlozi vezani uz radnika koji nisu skrivljeno ponašanje (npr. trajna nesposobnost za obavljanje posla, gubitak licence).
  • Odlazak u mirovinu: starosna ili prijevremena mirovina, uz dokaz o ostvarenju prava na mirovinu.

Kako se računa otpremnina — formula i primjeri

Zakonska formula: otpremnina = 1/3 prosječne mjesečne bruto plaće × broj navršenih godina staža kod istog poslodavca. Prosječna plaća računa se iz posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uključujući sve redovne primitke (osnovna plaća, dodaci, prekovremeni rad, regres, božićnica).

Primjer 1: 5 godina staža, prosječna plaća 1.500 EUR (redovni otkaz)

  • • Formula: 1.500 × 1/3 × 5 = 2.500 EUR bruto
  • • Neoporezivi iznos (redovni otkaz): 960 EUR × 5 godina = 4.800 EUR → cijela otpremnina neoporeziva
  • Neto isplata: 2.500 EUR

Primjer 2: 15 godina staža, prosječna plaća 2.500 EUR (redovni otkaz, Zagreb)

  • • Formula: 2.500 × 1/3 × 15 = 12.500 EUR bruto
  • • Zakonski maksimum: 6 × 2.500 = 15.000 EUR → 12.500 EUR ispod maksimuma, pripada cijelih 12.500 EUR
  • • Neoporezivi iznos: 960 × 15 = 14.400 EUR → cijela otpremnina neoporeziva
  • Neto isplata: 12.500 EUR
  • • Bilješka: zbog mehanizma “po godini staža”, radnici s više staža vrlo često ulaze potpuno u neoporezivu zonu.

Primjer 3: 25 godina staža (presijeca maksimum), plaća 2.000 EUR (Zagreb, redovni otkaz)

  • • Formula: 2.000 × 1/3 × 25 = 16.667 EUR (matematički)
  • • Zakonski maksimum: 6 × 2.000 = 12.000 EUR → maksimum se primjenjuje
  • • Bruto otpremnina = 12.000 EUR
  • • Neoporezivo: 960 × 25 = 24.000 EUR → cijela otpremnina neoporeziva
  • Neto isplata: 12.000 EUR
  • • Bilješka: kolektivni ugovor može predvidjeti veću otpremninu bez limita 6 plaća, ali iznad neoporezivog limita po godini staža plaća se porez na dohodak.

Primjer 4: 3 godine staža, plaća 1.800 EUR, odlazak u mirovinu

  • • Formula: 1.800 × 1/3 × 3 = 1.800 EUR bruto
  • • Neoporezivi iznos (mirovina, fiksno): 1.500 EUR → 300 EUR oporezivo
  • • Porez (Zagreb, 23%): 300 × 0,23 = 69 EUR
  • Neto isplata: 1.731 EUR

Otpremnina za odlazak u mirovinu

Kod odlaska u starosnu ili prijevremenu mirovinu, otpremnina se računa po istoj formuli (1/3 plaće × godine staža), ali postoji nekoliko važnih razlika u odnosu na otpremninu kod otkaza:

  • Fiksni neoporezivi iznos: za otpremnine zbog umirovljenja vrijedi fiksni neoporezivi limit od 1.500 EUR (za 2026.), bez obzira na broj godina staža. Ovo je drugačije od “po godini staža” modela koji vrijedi za redovni otkaz (960 EUR/god) i ozljedu na radu (1.200 EUR/god).
  • Kolektivni ugovori često predviđaju dodatne premije: javni sektor (državna i lokalna uprava, obrazovanje, zdravstvo) tipično ima dodatne stimulacije za radnike koji odlaze u mirovinu — od dodatnih 1-3 plaće do raznih bonusa. Provjerite kolektivni ugovor svoje grane.
  • Dokaz o pravu na mirovinu: prije isplate otpremnine potrebno je poslodavcu predati rješenje HZMO-a o ostvarenju prava na mirovinu. Bez tog rješenja otpremnina za mirovinu se ne može isplatiti.
  • Vremenski okvir: otpremnina se isplaćuje na dan prestanka radnog odnosa, koji se obično usklađuje s datumom početka mirovine.

Neoporezivi iznosi otpremnine za 2026.

Otpremnina je djelomično neoporeziva — do određenog iznosa nema poreza na dohodak, iznad se primjenjuju standardne porezne stope. Neoporezivi iznosi za 2026. prema Pravilniku o porezu na dohodak:

  • Redovni otkaz (poslovno/osobno uvjetovani): 960 EUR po godini staža. Primjer: 10 godina staža = 9.600 EUR neoporezivo.
  • Odlazak u mirovinu: 1.500 EUR fiksno (bez obzira na godine staža).
  • Ozljeda na radu ili profesionalna bolest: 1.200 EUR po godini staža. Primjer: 8 godina staža = 9.600 EUR neoporezivo.
  • Stečaj poslodavca: otpremnine isplaćene iz Fonda za zaštitu radničkih prava — neoporezive.

Na iznose iznad neoporezivog limita plaća se porez na dohodak po stopi koja ovisi o gradu/općini gdje radnik ima prebivalište. Od 1.1.2025. prirez više ne postoji kao zasebna stavka — uključen je u stope poreza na dohodak koje jedinice lokalne samouprave samostalno određuju (niži razred 15-23%, viši razred 25-35%). Za Zagreb je 23% / 35%, za Split 20% / 30%, za Rijeku 21% / 33%. Doprinosi (MIO, zdravstveno) se na otpremnine ne plaćaju ako su unutar neoporezivog limita; iznad limita primjenjuje se porez na dohodak.

Posebne situacije

Sporazumni raskid radnog odnosa

Kod sporazumnog raskida, otpremnina ne pripada automatski — strane je moraju izričito ugovoriti. U praksi, poslodavci često ponude otpremninu kao motiv za sporazumni raskid (umjesto formalnog poslovno uvjetovanog otkaza koji ima dodatne pravne komplikacije). Savjet: ako pristajete na sporazumni raskid, pregovarajte minimum o ekvivalentu zakonske otpremnine — često je poslodavcu jeftinije platiti više otpremnine i izbjeći formalni otkaz nego ići u redovni postupak.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Istek ugovora na određeno vrijeme nije otkaz — radni odnos prirodno prestaje, pa otpremnina ne pripada. Iznimke:

  • Ako je radnik kod istog poslodavca radio više od 3 godine na uzastopnim ugovorima na određeno, pravna fikcija pretvara radni odnos u neodređeno — otpremnina pripada.
  • Ako poslodavac prekine ugovor na određeno prije isteka roka iz kvalificirajućeg razloga (poslovno uvjetovani razlog), otpremnina pripada za dotadašnji staž.

Stečaj poslodavca

U slučaju stečaja, otpremnine se naplaćuju iz stečajne mase kao prioritetna potraživanja. Ako stečajna masa nije dovoljna, postoji Fond za zaštitu radničkih prava (FZP) — fond pod upravljanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji isplaćuje radnicima dospjele plaće, naknade i otpremnine za posljednja 3 mjeseca prije stečaja, do propisanog maksimuma po radniku.

Što ako poslodavac ne isplati otpremninu?

Otpremnina je zakonska obveza — neisplata se tretira kao kršenje obveza iz radnog odnosa. Koraci:

  1. Pisani opomenu poslodavcu s rokom (npr. 8-15 dana) uz dokaznicu o uručenju (preporučena pošta s povratnicom ili osobno protiv potpisa).
  2. Prijava Državnom inspektoratu — inspekcija rada može utvrditi povredu i odrediti novčanu kaznu poslodavcu. Postupak je besplatan i može se pokrenuti elektronički.
  3. Sudski postupak (tužba za isplatu) kod nadležnog suda. Zastara potraživanja iz radnog odnosa je 5 godina od dospjelosti, ali brže djelovanje daje bolje rezultate.
  4. Pravna pomoć: sindikati nude besplatno zastupanje članovima; besplatne pravne klinike (Pravnik za vas, gradski uredi za pravnu pomoć) pomažu radnicima u sporovima.

Zatezne kamate kreću s prvim danom kašnjenja — ako primite otpremninu nakon nekoliko mjeseci ili godina, imate pravo i na zatezne kamate za to razdoblje.

Napomena

Kalkulator prikazuje zakonski minimum prema Zakonu o radu. Vaš ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor mogu predvidjeti veću otpremninu — uvijek provjerite te dokumente. Neoporezivi iznosi se utvrđuju Pravilnikom o porezu na dohodak koji se može mijenjati. Za pravne savjete o specifičnoj situaciji konzultirajte odvjetnika ili poreznog savjetnika.

Često postavljana pitanja

Kada radnik ima pravo na otpremninu u Hrvatskoj?
Radnik ima zakonsko pravo na otpremninu ako je neprekidno radio kod istog poslodavca najmanje 2 godine, a radni odnos prestaje zbog: poslovno uvjetovanog otkaza (poslodavac otkazuje zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga), osobno uvjetovanog otkaza (poslodavac otkazuje zbog razloga koji nisu vezani za skrivljeno ponašanje radnika), ili odlaska u mirovinu. Otpremnina ne pripada radniku kojem se daje izvanredni otkaz zbog teške povrede radne obveze (krađa, fizički napad, samovoljno napuštanje posla).
Kako se računa zakonska otpremnina?
Zakonski minimum otpremnine iznosi 1/3 prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca. Prosječna plaća računa se iz posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Primjer: radnik s 9 godina staža i prosječnom bruto plaćom 1.500 EUR ima zakonski minimum otpremnine 1.500 × 1/3 × 9 = 4.500 EUR bruto. Kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu predvidjeti veći iznos.
Koliki je maksimalni iznos zakonske otpremnine?
Zakonska otpremnina ne može biti veća od 6 prosječnih mjesečnih bruto plaća radnika — to je gornja granica zakonskog minimuma. Praktično: i radnik s 25 godina staža prima maksimalno 6 prosječnih mjesečnih plaća kao zakonsku otpremninu (jer 25 × 1/3 = 8,33, što prelazi 6). Kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu predvidjeti veće iznose bez tog ograničenja — javni sektor i veće tvrtke često nude 50-100% više.
Koliki je neoporezivi iznos otpremnine za 2026?
Za 2026. godinu neoporezivi iznosi otpremnine prema Pravilniku o porezu na dohodak su: 960 EUR po godini staža za poslovno ili osobno uvjetovani otkaz, 1.500 EUR fiksno za odlazak u mirovinu, te 1.200 EUR po godini staža za otpremninu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Iznad neoporezivih granica plaća se porez na dohodak po stopi koja ovisi o gradu (15-23% za niži razred, 25-35% za viši razred, ovisno o lokalnoj odluci jedinice lokalne samouprave). Konkretni iznosi mogu se mijenjati godišnje — uvijek provjerite aktualni Pravilnik o porezu na dohodak ili konzultirajte računovođu.
Otpremnina za odlazak u mirovinu 2026 — koliko iznosi?
Otpremnina za odlazak u mirovinu 2026 računa se po formuli: 1/3 prosječne bruto plaće × broj godina staža kod istog poslodavca. Prosječna plaća iz posljednja 3 mjeseca. Neoporezivi iznos: 1.500 EUR fiksno (bez obzira na staž). Primjer: 10 godina staža + plaća 1.800 EUR = 6.000 EUR bruto, od čega 1.500 EUR neoporezivo, 4.500 EUR oporezivo (porez ~1.035 EUR u Zagrebu) = 4.965 EUR neto. Razlika od otpremnine kod otkaza: kod otkaza neoporezivo je 960 EUR PO GODINI staža (skalira), kod mirovine fiksnih 1.500 EUR. Doprinosi se ne plaćaju na otpremnine. Mnogi kolektivni ugovori (javni sektor) predviđaju dodatne premije za mirovinu — provjerite kolektivni ugovor.
Kada je poslodavac dužan isplatiti otpremninu?
Poslodavac je dužan isplatiti otpremninu najkasnije na dan prestanka radnog odnosa (zadnji radni dan po otkazu ili na dan prelaska u mirovinu). Otpremnina se ne uvjetuje vraćanjem opreme ili završetkom drugih obveza — to su odvojeni postupci. Ako poslodavac ne isplati otpremninu na taj dan, kreće tečaj zatezne kamate. Ako ne isplati uopće, radnik može pokrenuti sudski postupak; zastara potraživanja je 5 godina.
Pripada li otpremnina kod sporazumnog raskida ugovora?
Kod sporazumnog raskida ugovora o radu zakonska otpremnina ne pripada automatski — strane moraju otpremninu izričito ugovoriti. U praksi, poslodavci često ponude otpremninu kao motiv za sporazumni raskid (umjesto poslovno uvjetovanog otkaza koji im daje pravne komplikacije i obvezuje ih na drugačije postupke). Ako pristajete na sporazumni raskid, pregovarajte o otpremnini — minimum bi trebao biti barem ekvivalent zakonske otpremnine koju biste dobili kod poslovno uvjetovanog otkaza.
Pripada li otpremnina kod ugovora na određeno vrijeme?
Načelno ne — istek ugovora o radu na određeno vrijeme nije otkaz nego prirodni prestanak ugovora, pa otpremnina ne pripada. Iznimka: ako je radnik kod istog poslodavca radio na više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme više od 3 godine, pravna fikcija pretvara odnos u radni odnos na neodređeno vrijeme — u tom slučaju otpremnina može pripadati. Također, ako poslodavac prekine ugovor na određeno prije isteka roka iz razloga koji daju pravo na otpremninu (poslovno uvjetovani razlog), otpremnina pripada za dotad navršene godine.
Kako naplatiti otpremninu ako poslodavac ne plati?
Prvi korak: pisani opomenu poslodavcu s rokom za isplatu (npr. 8 dana), uz preporučenu poštu s povratnicom kao dokaz. Ako ne reagira: prijava Državnom inspektoratu (inspekcija rada) — postupak je besplatan i može rezultirati novčanom kaznom. Paralelno se može pokrenuti sudski postupak (tužba za isplatu) kod nadležnog suda. Zastara je 5 godina od dospjelosti. Sindikati nude besplatno zastupanje članovima; postoje i besplatne pravne klinike (Pravnik za vas). U stečaju poslodavca, otpremnine se naplaćuju iz prioritetne mase ili iz Fonda za zaštitu radničkih prava (FZP).
Otpremnina u stečaju poslodavca — postoji li fond?
Da. Fond za zaštitu radničkih prava u slučaju stečaja poslodavca (FZP) — vodi ga Hrvatski zavod za zapošljavanje — isplaćuje radnicima dospjele plaće, naknade i otpremnine za posljednja 3 mjeseca prije stečaja, do određenog maksimuma po radniku. Fond se financira doprinosima poslodavaca, što znači da i kod potpune nemogućnosti naplate od stečajne mase, radnici imaju zaštitu osnovnih primanja. Postupak se pokreće prijavom kod HZZ-a uz dokaze o radnom odnosu i neisplaćenim potraživanjima.

Izvori i pravna osnova

Iznosi i propisi provjereni: . Aktualne podatke uvijek provjerite na stranicama Porezne uprave.