Bolovanje Kalkulator

Tko plaća bolovanje u Hrvatskoj?

Tko snosi trošak bolovanja ovisi o trajanju i razlogu bolovanja. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) propisuje sljedeća pravila za 2026. godinu:

Prvih 42 dana — trošak poslodavca

U većini slučajeva, prvih 42 dana bolovanja u kalendarskoj godini snosi poslodavac iz vlastitih sredstava. Bitno je razumjeti da se ovih 42 dana računaju kumulativno tijekom kalendarske godine, ne unutar jednog kontinuiranog bolovanja. Primjer: ako ste u siječnju imali 15 dana bolovanja, a zatim u svibnju otvorite novo bolovanje, poslodavac plaća do 27. dana toga drugog bolovanja (jer je 15 + 27 = 42), nakon čega obvezu preuzima HZZO.

Zakonski minimum naknade je 70% osnovice (prosječna bruto plaća zadnjih 6 mjeseci), ali ovo je samo minimum. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili individualni ugovor o radu često predviđaju veće postotke — javni sektor i sindikalno organizirana poduzeća tipično imaju 85% ili 100% za prvih 42 dana. Provjerite vaš kolektivni ugovor prije pretpostavki.

Bolovanje preko 42 dana — na teret HZZO-a

Od 43. dana neprekidnog bolovanja, ili nakon iscrpljenog limita od 42 dana u godini, naknadu plaća HZZO. Naknada iznosi 70% osnovice u prvih 6 mjeseci neprekidnog bolovanja, a 80% osnovice od 7. mjesecanadalje. Bitno: od 1. kolovoza 2025. zamijenjen je raniji sustav gornjeg limita na osnovicu — sada je limit na samu mjesečnu isplatu: maksimalna mjesečna naknada iznosi 995,45 EUR (225,5% proračunske osnovice). Praktično: i ako vam je 70% osnovice iznad 995,45 EUR, HZZO će vam isplatiti samo 995,45 EUR mjesečno. Za prosječnog hrvatskog radnika ovo ograničenje često nije obvezujuće, ali za visoko plaćene profesionalce može značiti značajno manje od stvarnog primanja tijekom dugog bolovanja.

Minimalna naknada nije niža od 353,15 EUR mjesečno (80% proračunske osnovice), bez obzira na visinu prijavljene osnovice.

Naknadu od HZZO-a u praksi isplaćuje poslodavac, koji zatim potraživanje refundira od HZZO-a. To znači da i nakon 42 dana primat ćete naknadu preko platne liste poslodavca (ne izravno s HZZO-a).

Posebni slučajevi — HZZO plaća od prvog dana s 100%

U određenim situacijama HZZO preuzima naknadu od prvog dana, isplaćuje 100% osnovice i ne primjenjuje maksimalnu osnovicu:

• Ozljeda na radu — povreda koja se dogodi tijekom rada ili na putu od/na posao
• Profesionalna bolest — bolest priznata kao posljedica radne djelatnosti
• Komplikacije u trudnoći — bolovanje zbog rizične trudnoće prije rodiljnog dopusta
• Njega oboljelog člana obitelji — djeteta do 7 godina, ili člana s teškim oboljenjem
• Izolacija zbog zarazne bolesti — propisana mjera zdravstvenih vlasti
• Transplantacija organa — operacija i postoperativno razdoblje
• Darivanje organa, krvi, tkiva — uključujući regeneraciju

Za priznavanje ozljede na radu poslodavac je dužan podnijeti prijavu HZZO-u putem obrasca i medicinske dokumentacije. Bez te prijave bolovanje će biti tretirano kao redovno (70% naknada).

Kako se računa osnovica za bolovanje?

Osnovica = prosječna mjesečna bruto plaća zadnjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je bolovanje počelo. U osnovicu ulaze:

• Redovna mjesečna plaća (osnovna + dodaci)
• Naknada za prekovremeni rad
• Naknada za noćni rad, smjenski rad, rad nedjeljom
• Regres za godišnji odmor i božićnica
• Dodaci na plaću predviđeni ugovorom

Ne ulaze: jubilarne nagrade, naknada putnih troškova, neoporezivi paušali (npr. za topli obrok), nagrade za posebne uspjehe.

Ako zaposlenik nema 6 mjeseci radnog staža kod poslodavca, uzima se prosjek mjeseci koje je odradio. Za nove zaposlenike s manje od mjesec dana staža osnovica se računa prema ugovorenoj plaći.

Primjer izračuna — bolovanje 30 dana

Primjer izračuna — bolovanje 60 dana (preko 42 dana)

Bolovanje u trudnoći — povoljniji režim

Komplikacije u trudnoći (rizična trudnoća, prijetnja prijevremenog porođaja, druge medicinske indikacije) tretiraju se kao posebni slučaj — HZZO plaća naknadu 100% osnovice od prvog dana, bez gornje granice. Ovo je značajno povoljnije i za zaposlenicu i za poslodavca.

Važno razlikovati: bolovanje zbog komplikacija u trudnoći nije isto što i rodiljni dopust. Rodiljni dopust počinje 28 dana prije termina (može i 45) i ima svoj sustav naknada (100% osnovice prvih 6 mjeseci, maksimalno 7.500 EUR mjesečno). Često zaposlenice u prvih 7-8 mjeseci trudnoće s komplikacijama prelaze iz bolovanja u rodiljni dopust kad nastupi prirodni početak rodiljnog razdoblja.

Bolovanje za obrtnike i samostalne djelatnike

Obrtnici, paušalni obrtnici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji obavljaju djelatnost ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje preko HZZO-a, ali sustav je drugačiji od onog za zaposlene:

• Osnovica = posljednja prijavljena mjesečna osnovica za doprinose. Paušalni obrtnici imaju nisku osnovicu (često blizu minimalne), što znači značajno manju naknadu od stvarnih primanja.
• Trajanje: HZZO plaća od prvog dana (ne postoji period “42 dana” jer nema poslodavca koji bi ga snosio).
• Minimum trajanja bolovanja je 8 dana za isplatu naknade. Bolovanja kraća od 8 dana se ne isplaćuju.
• Doprinosi: tijekom bolovanja doprinosi se i dalje plaćaju (HZZO ih odbije od naknade).

Za obrtnike s većim prihodima razmotrite mogućnost da plaćate doprinose na veću osnovicu — to znači više troškova mjesečno, ali i veću naknadu u slučaju duljeg bolovanja ili rodiljnog dopusta.

Što ako poslodavac ne isplati naknadu?

Naknada za bolovanje pravno se izjednačava s plaćom — neisplata se tretira kao kršenje obveze isplate plaće prema Zakonu o radu. Koraci u takvoj situaciji:

1. Pisani opomenu poslodavcu s tražnjom isplate u određenom roku (npr. 8 dana), uz dokaznicu o uručenju (preporučena pošta s povratnicom).
2. Prijava Državnom inspektoratu (inspekcija rada) — postupak je besplatan i može rezultirati novčanom kaznom poslodavcu.
3. Sudski postupak za isplatu kod nadležnog suda. Zastara potraživanja iz radnog odnosa je 5 godina od dospjelosti, ali brže djelovanje obično daje bolje rezultate.

Pravna pomoć: sindikati svojim članovima nude besplatno zastupanje. Postoje i besplatne pravne klinike (npr. Pravnik za vas, neke gradske pravne pomoći) koje pomažu radnicima u sporovima oko plaće i naknada.