Krapinsko-zagorska županija

O županiji: gospodarstvo, porezi i poslovanje

Krapinsko-zagorska županija obuhvaća Hrvatsko zagorje — brežuljkasto područje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj poznato po dvorcima, toplicama, vinogradima i specifičnoj zagorskoj kulturi. S približno 130.000 stanovnika, županija je pretežno ruralna ali s razvijenom turističkom infrastrukturom — termalna kupališta (Krapinske, Stubičke, Tuheljske Toplice) među najposjećenijima su u Hrvatskoj za domaće goste.

Prirez varira od 0% (Tuheljske Toplice) do 12% (Krapina, Zabok). Tuheljske Toplice su zanimljiva "porezna oaza" — bez prireza i s termalnim kupalištem kao gospodarskom okosnicom. Klanjec (6%), Marija Bistrica (6%) i Zlatar (8%) također imaju među najnižim stopama. Za zaposlenike u Zagrebu koji žive u Zagorju, ovo predstavlja konkretnu uštedu na neto plaći.

Glavne djelatnosti: termalni turizam (cijela godina aktivnost), kulturni turizam (dvorac Veliki Tabor, Krapinski neandertalac muzej, kuća Antuna Augustinčića u Klanjcu), vinogradarstvo i vinotourizam (Plešivica, Sveti Križ Začretje), hodočasnički turizam u Mariju Bistricu (najveće hrvatsko marijanski svetište). Marija Bistrica privlači više od 800.000 hodočasnika godišnje — što je značajna gospodarska prilika za lokalne pružatelje smještaja i ugostiteljskih usluga. Cijene nekretnina su pristupačne — kuće s velikim okućnicama od 50-100.000 EUR popularne su među zagrebačkim kupcima koji traže vikendice ili novo prebivalište s blizinom glavnog grada (40-60 minuta autom).