📋

Kalkulator Otkaznog Roka 2026

Izračunajte zakonski minimum otkaznog roka prema godinama radnog staža kod istog poslodavca. Vrijedi i za radnike i za HR odjele — brzo, prema aktualnom Zakonu o radu (čl. 122.).

Brzi odgovor2026

Koliko traje otkazni rok u Hrvatskoj 2026. godine?

Otkazni rok u Hrvatskoj 2026. ovisi o godinama radnog staža kod istog poslodavca, prema Zakonu o radu, čl. 122.: do 1 godine staža — 2 tjedna; 1–2 godine — 1 mjesec; 2–5 godina — 1 mj. + 1 tjedan; 5–10 godina — 2 mjeseca; 10–20 godina — 2,5 mjeseca; 20+ godina — 3 mjeseca(s dodatkom od +1 tjedan za svake 2 god. iznad 20, max +8 tj.). Kad radnik sam daje otkaz, rokovi su upola kraći.

Do 1 god. staža

2 tjedna (poslodavac daje otkaz)

2–5 godina staža

1 mj. + 1 tjedan (5 tjedana)

10–20 godina staža

2,5 mjeseca (10 tjedana)

20+ godina staža

3 mj. + do 8 tj. (max 20 tjedana)

Unesite podatke

Godine radnog staža kod istog poslodavca

god.

Npr. 0 za manje od godinu dana, 3.5 za tri i pol godine

Tko daje otkaz?

Zakonski minimum — poslodavac mora ispoštovati puni otkazni rok.

Bruto plaća (EUR) — za izračun naknade za otkazni rok

€

Neobavezno — ostavite 0 ako ne trebate izračun naknade

Otkazni rok

5 tjedana

35 dana (25 radnih dana)

Pravna osnova

Čl. 122.

Zakon o radu (ZOR)

Naknada za otkazni rok

1.363,64 €

25 radnih dana × 54,55 €/dan

Detaljan izračun

Godine staža kod poslodavca3 god.

Tko daje otkazPoslodavac

Kategorija staža2–5 godina radnog staža

Otkazni rok (tjedni)5 tjedana

Otkazni rok (kalendarski dani)35 dana

Otkazni rok (radni dani)25 radnih dana

Bruto plaća1.200,00 €

Dnevnica (plaća ÷ 22 radna dana)54,55 €

Naknada za otkazni rok (bruto)1.363,64 €

Pravna osnovaZakon o radu, članak 122.

Zakonska ljestvica otkaznih rokova (poslodavac)

Godine staža	Otkazni rok
do 1 godine	2 tjedna
1–2 godine	4 tjedna
2–5 godinavaša kategorija	5 tjedana
5–10 godina	8 tjedana
10–20 godina	10 tjedana
20+ godina	12 tjedana

* Kod otkaza radnika: rok je upola kraći. Iznad 20 god staža: +1 tjedan za svake 2 god. iznad 20 (max +8 tjedana).

ℹ️

Što je otkazni rok?

Otkazni rok je vremenski period između dana kada je otkaz uručen i dana prestanka radnog odnosa. Tijekom otkaznog roka radnik nastavlja raditi (ili je oslobođen rada uz punu naknadu). Radni staž se računa samo kod istog poslodavca — ukupni staž u životopisu nije mjerodavan za otkazni rok. Kolektivni ugovor ili ugovor o radu mogu predvidjeti dulji otkazni rok od zakonskog minimuma, ali nikada kraći.

Napomena

Kalkulator prikazuje zakonski minimum prema Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 122. Vaš kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili individualni ugovor o radu mogu predvidjeti dulje rokove. Uvijek provjerite ugovorne odredbe i po potrebi konzultirajte sindikat ili odvjetnika za radno pravo.

Otkazni rok u Hrvatskoj — zakon i primjeri za 2026.

Otkazni rok je jedan od temeljnih instituta radnog prava koji štiti i radnika i poslodavca. Radniku osigurava vremenski period za pronalazak novog posla, a poslodavcu omogućuje organizirati preuzimanje radnih zadataka. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članak 122., propisuje minimalne otkazne rokove koji su obvezni za sve poslodavce bez iznimke.

Zakonska ljestvica otkaznih rokova — poslodavac daje otkaz

Kada poslodavac daje otkaz radniku, zakonski minimalni otkazni rokovi su sljedeći (prema godinama neprekidnog staža kod istog poslodavca):

Do 1 godine staža: 2 tjedna (14 kalendarskih dana)
1–2 godine staža: 1 mjesec (≈ 4 tjedna)
2–5 godina staža: 1 mjesec i 1 tjedan (≈ 5 tjedana)
5–10 godina staža: 2 mjeseca (≈ 8 tjedana)
10–20 godina staža: 2 i pol mjeseca (≈ 10 tjedana)
20 i više godina staža: 3 mjeseca (≈ 12 tjedana)

Za radnike s više od 20 godina staža kod istog poslodavca, roku od 3 mjeseca dodaje se još 1 tjedan za svake 2 godine staža iznad 20, ali ukupni dodatak ne može prijeći 8 tjedana. Dakle, maksimalni zakonski otkazni rok iznosi 20 tjedana (12 + 8).

Otkazni rok kad radnik sam daje otkaz (ostavka)

Kada radnik sam podnosi ostavku (daje otkaz poslodavcu), zakon predviđa upola kraće rokove od gore navedenih. Primjeri:

Do 1 god. staža: 1 tjedan (umjesto 2)
1–2 god. staža: 2 tjedna (umjesto 1 mj.)
2–5 god. staža: 2,5 tjedna (zaokruženo: 3 tjedna)
5–10 god. staža: 4 tjedna (umjesto 2 mj.)
10–20 god. staža: 5 tjedana (umjesto 2,5 mj.)
20+ god. staža: 6 tjedana (umjesto 3 mj.)

Ovo je bitan detalj: mnogi radnici pogrešno pretpostavljaju da moraju ostati isti broj tjedana kao da ih otkazuje poslodavac. Zakonom su zaštićeni — ne moraju.

Što se događa ako poslodavac ne poštuje otkazni rok?

Poslodavac koji skrati ili ne ispoštuje otkazni rok mora radniku isplatiti naknadu plaće u visini onoliko plaća koliko dana je radnik trebao raditi u otkaznom roku, a nije mogao. Ovo se popularno zove “plaćanje umjesto otkaznog roka” — poslodavac može odmah prekinuti radni odnos, ali mora isplatiti naknadu.

Takva situacija nije kazna za poslodavca — praktički je to ekvivalent odrade otkaznog roka, ali u novcu. Za radnika, financijski ishod je isti. Razlika je što radnik bez odrade otkaznog roka odmah može početi na novom poslu. Za izračun otpremnine pri tehnološkom višku pogledajte naš kalkulator otpremnine.

Posebni slučajevi i iznimke

Probni rad i otkazni rok

Za radnike na probnom radu, otkaz može biti dan bez otkaznog roka ili s kraćim rokom, ovisno o odredbama ugovora o radu. Probni rad traje maksimalno 6 mjeseci prema Zakonu o radu, a za to vrijeme radnik ima slabiju zaštitu od otkaza. Nakon isteka probnog roka primjenjuje se puna zaštita, uključujući otkazne rokove.

Otkaz na neodređeno vs. određeno

Otkazni rokovi iz čl. 122. primjenjuju se na ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom ugovorenog vremena bez otkaznog roka (osim ako nije drugačije ugovoreno). Prijevremeni raskid ugovora na određeno mogući je samo iz zakonom predviđenih razloga ili sporazumno.

Bolovanje i otkazni rok

Bolovanje ne prekida tijek otkaznog roka. Ako radnik oboli nakon primitka otkaza, otkazni rok se nastavlja teći, samo radnik tada prima naknadu za bolovanje umjesto plaće. Međutim, poslodavac ne može dati otkaz radniku koji je na bolovanju (iznimke: izvanredni otkaz iz teških razloga). Dakle, zaštita ide ovako: bolovanje štiti od otkaza, ali ne štiti od tijeka otkaznog roka koji je već počeo.

Godišnji odmor i otkazni rok

Za razliku od bolovanja, godišnji odmor može utjecati na otkazni rok. Ako radnik koristi godišnji odmor u tijeku otkaznog roka, odmor se uračunava u otkazni rok (tj. ne produžuje ga). Radnik koji pri kraju radnog staža ima neiskorišteni godišnji odmor treba s poslodavcem dogovoriti korištenje odmora prije prestanka radnog odnosa — ili će imati pravo na novčanu naknadu za neiskorišteni odmor.

Kolektivni ugovor i duži otkazni rokovi

Zakon propisuje minimume — ništa ne sprečava kolektivni ugovor ili pravilnik o radu da predvidi dulje otkazne rokove. U nekim granama (javna uprava, bankarstvo, industrija) kolektivni ugovori predviđaju rokove i do 6 mjeseci za dugogodišnje zaposlenike. Uvijek provjerite primjenjivi kolektivni ugovor i individualni ugovor o radu prije nego oslonite se samo na zakonske minimume.

Primjer izračuna — radnik s 7 godina staža, poslodavac daje otkaz

Bruto plaća: 1.500 EUR, staž: 7 god., otkaz daje poslodavac

• Kategorija: 5–10 godina staža
• Zakonski otkazni rok: 2 mjeseca = 8 tjedana = 56 kalendarskih dana
• Dnevnica: 1.500 ÷ 22 = 68,18 EUR/radni dan
• Naknada za otkazni rok: 8 × 5 × 68,18 = 2.727,27 EUR bruto
• Radnik nastavlja raditi 2 mj. ili poslodavac isplati naknadu

Usporedite i pogledajte ima li radnik pravo i na otpremninu — kod otkaza zbog poslovnih razloga radnik može ostvariti pravo na oboje. Ako ste radnik koji mijenja posao, koristite naš kalkulator neto plaće za usporedbu ponuda. U slučaju bolesti ili ozljede na poslu, koristite kalkulator bolovanja za procjenu naknade.

Pravna napomena

Ovaj kalkulator prikazuje zakonske minimume prema Zakonu o radu, čl. 122. Za specifične slučajeve (probni rad, izvanredni otkaz, višestruki ugovori, primjena kolektivnog ugovora) savjetujte se sa sindikatom ili odvjetnikom za radno pravo.

MojRadnikCompliance za strane radnike

Zapošljavate strane radnike?

Računate otkazni rok? Ako u timu imate strane radnike, svaki otkaz znači i provjeru statusa radne dozvole — MojRadnik vam automatski prati rokove i sprečava globe od €19.900 po radniku.

€19.900

Max. globa po radniku

6 god.

Zabrana zapošljavanja

Propuštenih rokova

5 min

Uvoz iz Excela

✓Automatski podsjetnici 90/60/30/14/7 dana prije isteka dozvole

✓Generiranje MUP obrazaca u jednom kliku

✓Centralizirano spremanje putovnica, dozvola, ugovora

✓Usklađenost sa Zakonom o strancima 2026

Započnite besplatno (do 3 radnika) →Pogledajte cijene

MojRadnik je proizvod iste tvrtke koja održava MojKalkulator. Nema affiliate naknade — vodimo vas u vlastiti alat.

Često postavljana pitanja

Koliko traje otkazni rok u Hrvatskoj 2026?

Zakonski minimum otkaznog roka prema Zakonu o radu (čl. 122.) ovisi o godinama radnog staža kod istog poslodavca: do 1 godine — 2 tjedna; 1–2 godine — 1 mjesec (4 tjedna); 2–5 godina — 1 mjesec + 1 tjedan; 5–10 godina — 2 mjeseca; 10–20 godina — 2,5 mjeseca; 20+ godina — 3 mjeseca. Iznad 20 godina staža dodaje se još 1 tjedan za svake 2 godine staža iznad 20, maksimalno 8 dodatnih tjedana ukupno. Kad radnik sam daje otkaz, svi ovi rokovi su upola kraći.

Što je otkazni rok i kako se računa?

Otkazni rok (ili "period najave") je vremenski period između dana dostave pisanog otkaza i dana stvarnog prestanka radnog odnosa. Tijekom otkaznog roka radnik nastavlja raditi pod istim uvjetima i prima punu plaću. Otkazni rok se računa od datuma uručenja pisanog otkaza, a ne od datuma sastavljanja dokumenta. Za računanje otkaznog roka mjerodavan je ISKLJUČIVO staž kod istog poslodavca — ukupni radni staž u životopisu nije relevantan.

Može li poslodavac skratiti otkazni rok?

Ne — zakonski minimumi iz čl. 122. Zakona o radu su apsolutni minimum koji se ne može skratiti ni kolektivnim ugovorom, ni pravilnikom o radu, ni ugovorom o radu. Može se jedino produžiti. Jedina iznimka: radnik i poslodavac mogu se SPORAZUMJETI o prestanku radnog odnosa bez otkaznog roka ili s kraćim rokom (tzv. sporazumni raskid), ali to mora biti dobrovoljno s obje strane. Poslodavac koji ne ispoštuje otkazni rok mora platiti naknadu u visini plaće za to razdoblje (tzv. otpremnina za otkazni rok).

Kada se radniku ne treba dati otkazni rok (izvanredni otkaz)?

Kod izvanrednog otkaza (redovni otkaz s posebno teškim razlozima iz čl. 116. Zakona o radu) nema otkaznog roka. Izvanredni otkaz moguć je kad zaposlenik počini osobito tešku povredu radne obveze (krađa, prijevara, fizički napad, odavanje poslovne tajne i sl.) ili kad dođe do takve situacije da nije razumno očekivati nastavak radnog odnosa ni jedan dan više. Poslodavac mora dostaviti obrazloženi pisani otkaz u roku od 15 dana od dana saznanja za povredu. Kod izvanrednog otkaza nema ni pravo na otpremninu.

Koja je razlika između otkaznog roka i otpremnine?

Otkazni rok i otpremnina su dvije različite obveze poslodavca. Otkazni rok je period (2 tjedna do 3+ mj.) koji mora proći između otkaza i prestanka rada — radnik prima plaću i radi (ili je oslobođen rada uz naknadu). Otpremnina je jednokratna isplata poslodavca pri otkazu zbog poslovnih razloga (tehnološki višak, reorganizacija) i ovisi o godinama staža. Radnik može imati pravo na oboje — otkazni rok I otpremninu. Za detaljni izračun otpremnine koristite naš kalkulator otpremnine.

Treba li radnik raditi tijekom otkaznog roka?

Načelno da — radnik treba nastaviti raditi i dostupan biti radnim obvezama. Međutim, poslodavac može radniku OSLOBODITI ga od rada uz punu naknadu plaće (tzv. "garden leave"). To je pravo poslodavca, a ne radnika. Radnik koji samovoljno ne dođe na posao tijekom otkaznog roka može biti sankcioniran. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor koji nije iskoristio durante otkaznog roka, ali to mora biti dogovoreno s poslodavcem. Bolovanje nastupa neovisno o otkaznom roku — ako radnik oboli, otkazni rok se ne prekida, ali radnik prima naknadu za bolovanje.

Tko je ovlašteni izvor za otkazni rok — gdje provjeriti?

Pravna osnova je Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članak 122. — dostupan na stranicama Narodnih novina i zakon.hr. Za specifične slučajeve (kolektivni ugovor, neobični staž, granični slučajevi) konzultirajte sindikat ili odvjetnika za radno pravo. Državni inspektorat (inspekcija rada) nadležan je za kontrolu poštivanja otkaznih rokova i može pokrenuti prekršajni postupak protiv poslodavca koji ne ispoštuje zakon.